U OŠ “Mustafa Busuladžić” u nastavnoj 2017/2018. godini upisano je 535 učenika raspoređenih u 21 odjeljenje. Škola ima 48 uposlenika i 22 vannastavne sekcije, karate-klub, kao i klubove za izučavanje engleskog, turskog i njemačkog jezika. Škola odnedavno radi u dvije smjene, a prije godinu ukinuta je treća smjena zbog izgradnje novog školskog objekta

Na Korićanskim stijenama u augustu 1992. godine pripadnici Interventnog voda policije iz Prijedora strijeljali su oko 200 muškaraca. Ubijeni su izvedeni iz konvoja protjeranih Bošnjaka i Hrvata s područja općine Prijedor koji se kretao ka Travniku. O zločinu na Korićanima i rasvjetljavanju njegovih detalja za Stav piše Mujo Begić, šef područne kancelarije Instituta za nestale osobe BiH u Bihaću

Za BiH je, u ekonomskim uvjetima kakve danas imamo, važna svaka kompanija koja zapošljava tri, pet, deset radnika, a BH Telecom zapošljava 3.400 ljudi. No, pravi značaj ove kompanije ogleda se u njenoj društvenoj odgovornosti – BH Telecom finansira skoro sve reprezentativne selekcije BiH u sportu, sve značajne kulturne manifestacije i institucije, humanitarne organizacije, udruženja za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju, a izvjesno je da će dio novca uložiti i u cestogradnju

Ali, avaj, milion! Nije to bila pohlepa, nije to bila žudnja za zlatnim teletom, bila je to čežnja za dostojanstvom. S milionom se ne bih morao natezati s revizorima, ne bih morao biti podstanar i loviti posvunoć žohare. Bila je to želja za sigurnošću

Na pitanje da li je tačna konstatacija kako se radnicima prijeti oduzimanjem imovine, Aščerić kaže kako su to gluposti. „Pa nisam ja taj koji može oduzeti bilo kome imovinu. Ne znam o čemu uopšte pričaju. Ugovor smo potpisali sa Kanađanima, radnici su otišli gore i sve je čisto“, kaže Aščerić tvrdeći kako konkurencija na ovaj način podmeće Valardu ali i njegovoj kompaniji.

Zapadni susjed, uz podršku bosanskih Srba i Hrvata, u posljednje vrijeme intenzivira kampanju prema kojoj opasnost po Evropu ne dolazi samo iz dalekih zemalja Istoka nego i iz BiH, a od Bošnjaka. Takvu sliku o Bošnjacima počela je širiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kojoj se pridružio nekadašnji šef SIS-a Hrvatske, a danas najagilniji obavještajac u Hrvatskom saboru Miroslav Tuđman. Da bi sve bilo “evropski”, nije izostala ni podrška austrijskog ministra Sebastiana Kurza, potom i češkog predsjednika Miloša Zemana. Svi oni pušu u istu tikvu.

Azija je kontinent čija površina obuhvata 30% Zemljinog kopna, a u njoj živi 60% ukupnog svjetskog stanovništva. Azija je kolijevka vjere, kulture, civilizacije, pa čak i ljudskih prava. Kada je ekonomija u pitanju, Azija ide naprijed, i to, čini se, nezaustavljivo. Danas je po nominalnom BDP-u Azija kao kontinent druga, odmah iza Evrope. Kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (engl. PPP), ona je već najjači kontinent po ekonomiji

Treba razumjeti da nije bilo pasoša, da se radilo o jednom ummetu koji je živio u jednoj državi i sve je bilo prisvajano kao zajedničko. Jedan od najznačajnijih pjesnika te književnosti, među svim velikim klasicima, jeste Alaudin Sabit Užičanin, naš čovjek. Među najznačajnijim jesu Derviš-paša Bajezidagić i Ahmed Hatem Bjelopoljak. Kao iznimno mali narod, dali smo veliki doprinos razvoju jedne značajne civilizacije. Trebamo se zapitati koliko smo spremni dati danas, ne samo Bosni i Hercegovini nego i čovječanstvu

Ibrišimovićevo književno djelo veliko je i po obimu, a proteže se počev od autorove prve pripovjedačke zbirke Kuća zatvorenih vrata (1964) i njegova prvog romana Ugursuz (1968), preko nekoliko kasnijih pojedinačnih, mahom pripovjedačkih, a potom i dramskih tekstova, među kojima su i romani Karabeg (1971) i Braća i veziri (1989), pa sve do Knjige Adema Kahrimana napisane Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem (1992), odnosno do romana Vječnik (2005) i El-Hidrova knjiga (2011), kojima se zatvara gotovo pola stoljeća dug književni rad ovog autora.

Kao da pripada krajoliku Žepe od nastanka svijeta, ovaj most, umoren teškim bremenom ljudskih sudbina, još čuva svoje tajne. U starim zapisima i putopisima nema nikakvih podataka o njegovom graditelju i vremenu gradnje. Na mostu nije sačuvana tabla s tekstom koji bi ponudio precizne podatke o njegovom nastanku

Podržite nas na Facebooku!